Skip to main content

Autor: Marijana Pečić

Samo oko četvrtina mladih ljudi u svetu je na putu da nauči veštine koje su im potrebne da bi dobili posao – bilo kroz obrazovanje, zapošljavanje ili obuku, navodi se u novom izveštaju Recovering Learning UNICEF-a i Komisije za obrazovanje. S obzirom na to da na mladima svet ostaje, važan segment ekonomskog razvoja predstavlja obrazovanje što će biti jedna od tema ovogodišnje devete po redu BIZIT konferencije, RE:Start 23, koja će se održati 9. i 10. novembra u Crown Plaza hotelu.

Dok se svet nalazi na ivici globalne recesije, stručnjaci širom sveta pozivaju na ulaganje u veštine i obrazovanje mladih ljudi kako bi ih opremili za budućnost i pomogli u pokretanju ekonomskog rasta.

U Recovering Learning izveštaju navodi se da se nalazimo u svojevrsnoj krizi obrazovanja. Podaci ističu nizak nivo veština među decom i mladima u svim starosnim grupama, pri čemu je najmanja verovatnoća da će mladi ljudi u zemljama sa niskim prihodima imati veštine potrebne za napredovanje, posebno u budućim prilikama za zapošljavanje, dostojanstven rad i preduzetništvo.

Pored problema sa nedostatkom osnovne pismenosti, kriza sa kojom se suočavamo, međutim, ide korak dalje. Velikoj većini dece i mladih ljudi nedostaju socioemocionalne veštine, digitalne veštine i specifične veštine za buduće poslove, koji će oblikovati njihove puteve ka uspehu u školi, poslu i životu. Osnovna pismenost i računanje, veštine koje se prenose s kolena na koleno uključujući životne veštine i socioemocionalne veštine, digitalne veštine koje omogućavaju pojedincima da koriste i razumeju tehnologiju, veštine specifične za posao koje podržavaju tranziciju u radnu snagu, ali i preduzetničke veštine koje su neophodne da bi deca napredovala. Ove veštine su takođe ključne za razvoj društva i privrede.

Uhvatiti korak sa brzim tehnološkim promenama

Sticanje digitalnih veština dobija sve veći značaj na tržištu rada kao i u drugim aspektima života. Mladi ljudi će morati da razviju veštine potrebne za navigaciju u tehnologijama i uspešno učestvuju u digitalnoj ekonomiji, posebno u svetlu brzog prelaska na digitalna rešenja pokrenuta pod uticajem Covid19 pandemije. Izveštaj ističe da manje od polovine (42 procenta) mladih je na pravom putu ka sticanju digitalnih veština. Slabo poznavanje digitalnih veština može delimično biti posledica izazova u pristupu uređajima i povezivanju: samo 37 procenat mladih u svetu i samo osam procenata mladih u zemljama sa niskim prihodima, povezani su na Internet kod kuće. Ograničen pristup ovim resursima ometa decu i mlade u uživanju benefita koje pruža tehnologija dizajnirana za pomoć u učenju i razvoju veština. Za mlade, nedostatak digitalnih veština ima implikacije na izglede za zapošljavanje, pošto brze tehnološke promene nastavljaju da preoblikuju potražnju za veštinama na tržištu rada. Da bi se iskoristio potencijal digitalnih tehnologija, deci i omladini će biti potrebne te veštine, kao i pristup uređajima i neophodnoj infrastrukturi, kako bi upravljali takvim alatima i pripremili se za budućnosti i stupanje na tržište rada.

Kada je Srbija u pitanju, podaci iz izveštaja nam govore da se sve ove goruće veštine u srednjem procentu stiču kroz obrazovni sistem. Uvek postoji prostora za poboljšanja a grafikon ukazuje na to da bi u obrazovnom sistemu mogle da se pojačaju digitalne veštine, veštine specifične za određene poslove i preduzetničke.

Da bi se mladima pružila najbolja šansa za uspeh, mora postojati dobar sistem podrške i mora se dati važnost svakom aspektu razvoja. Na BIZIT konferenciji tradicionalno razgovaramo upravo o ovim temama što će biti slučaj i ove godine. Obezbedite svoje mesto na vreme i prijavite se već sada za učestvovanje!