Skip to main content
CEO, PC Press

Autor: Vesna Čarknajev

Nakon završenog školovanja u oblasti ekonomije, početkom 90-tih godina, u časopisu ’Računari’ osmislila i realizovala koncept marketinškog funkcionisanja računarskog časopisa. Taj koncept je primenila i dalje usavršila u PC Press-u, čiji je direktor od osnivanja. Kao ljubitelj modernih tehnologija, predano radi na digitalnoj transformaciji PC Press-a, sa ciljem da on i dalje bude najveći i najuticajniji ICT medij u Srbiji.Zajedno sa kolegama i saradnicima osmislila je koncept konferencije BIZIT, poslovnog skupa koji predstavlja rešenja, nudi alternative i prati trendove u ICT industriji.Privatno, voli Pariz, Zdravka Čolića i Banovo Brdo. Izuzetno ponosna na svoju porodicu, koja savremene tehnologije primenjuje – u poljoprivredi, uzgajajući borovnice na porodičnom imanju u okolini Kragujevca.

Već čitavu jednu deceniju svi govore o tome da digitalizacija poslovnih procesa nema alternativu. Ako podvučemo crtu i pogledamo prolazno vreme u ovom trenutku, reklo bi se da nismo daleko stigli, sve je nekako na početku, često nedovršeno i polovično funkcionalno. Dokaza imamo koliko hoćete.

Kao građani, malo je administrativnih poslova koje možemo obaviti zaista digitalno. U većini slučajeva se odnekud pojavi obaveza da ustanovu posetimo lično, odnesemo još jedan papir, preuzmemo dokument i slično. Da li je zakazivanje lekarskog pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti telefonom primer digitalizacije? Da ne govorim o višim zdravstvenim instancama gde je zakazivanje običnog pregleda misaona imenica. Ako pokušate online da saznate stanje vaših poreskih obaveza imate čak dva sajta sa tim podacima. Na jedan (LPA) se možete registrovati korisničkim imenom i lozinkom, na drugom, (eUprava) za istu informaciju, o stanju poreskih obaveza, je neophodan elektronski sertifikat! Ista usluga, isti podaci, dva sajta i dve procedure! A tek banke. One su deo oko novčanih transakcija rešile besprekorno, valjda im je to najvažnije, ali sve drugo, najobičniji dozvoljeni minus ili kredit neće moći bez tone papira uživo potpisanih. Mnogobrojne ustanove, banke i firme su „obrnule igricu“ kada je reč o korisničkom iskustvu – sistemi su napravljeni tako da njima budu jasni, onako kako njima odgovara. Na primer kada imamo preplatu (poreza ili drugih obaveza) mi stanje vidimo kao minus!

Ako ste firma, online poslovima dodajte još i pečat, isti onaj koji je još 2018. otišao u istoriju. Pravna lica, tek oporavljena od fiskalizacije zahvatila je nova digitalna nepogoda, efakture i SEF, noćna mora ne samo za računovođe. PDV u SEF-u još videli nismo, a e-arhiviranje se već pomalja na vidiku u paketu s Novom godinom. Roboti još uvek prevashodno stanuju u SF filmovima i tek poneka robotska ruka je naučila da napravi neki sklop ili nešto zapakuje. Svemoćni dronovi uglavnom proizvode sadržaj za društvene mreže, dok AI modeli, preteći da će nas masovno ostaviti bez radnih mesta, za sada uglavnom rešavaju zadatke na prijemnim ispitima i odgovaraju na pitanja „koji je najbolji poklon za suprugu povodom godišnjice braka“.

Zašto je to tako?

Sve razloge za to možemo sistematizovati i svesti u dve ravni – digitalizacija je proces koji zahteva znanje, vreme i novac a ljudi ne vole promene!

Istini za volju i uprkos digitalnim nedaćama, svet se u poslednjih 100 godina promenio više nego u čitavoj istoriji čovečanstva pre toga. Posebno u poslednje tri ili četiri decenije. I upravo su digitalne tehnologije, sveprisutno računarstvo, komunikacije i internet za to zaslužni. U celom svetu, u zemljama regiona i u našoj zemlji brojni su primeri digitalnih poslovnih procesa. Na jubilarnoj desetoj BIZIT konferenciji dvodnevni program ćemo posvetiti upravo tome da pokažemo funkcionalna rešenja digitalizacije, koja su produkciono završena do tačke da zaista donose vidljive i merljive rezultate u dužem vremenskom periodu. Na BIZIT smo pozvali kompanije koje mogu da pokažu svoja rešenja, već instalirana i operativna u poslovnim sistemima u Srbiji i šire. Na vrlo konkretnim primerima, podeliće sa nama svoja znanja i otvoreno govoriti o tome kako i uz kolike investicije može digitalizovati vaš poslovni proces. Osim ICT profesionalaca iz najvećih domaćih i svetskih kompanija, sa bine BIZIT-a će nam se obratiti i gostujući predavači, profesionalci iz oblasti ekonomije, biznis dizajna i komunikacija s ciljem da makar malo zavolimo promene.

Kome je BIZIT namenjen?

BIZIT priče o tome kako dizajnirati IT infrastrukturu, zaštititi podatke, implementirati i koristiti poslovna rešenja su namenjene TOP menadžerima, vlasnicima biznisa, direktorima poslovnog razvoja i vođama ICT timova. Ne manje važan sadržaj BIZIT-a na marginama, u nezvaničnoj komunikaciji izvan prezentacione sale, je odlična prilika za uspostavljanje kontakta i neformalnu komunikaciju koja najviše „leži“ marketarima i HR menadžerima. Ukoliko u vašoj kompaniji želite da sprovedete digitalizaciju, ili želite da samo saznate šta bi vam ona donela, BIZIT je mesto gde ćete to postići na najbolji način. Više od 50 predavača iz tridesetak najvećih ICT kompanija iz Srbije i sveta pripremaju program koji ne bi trebalo propustiti.

Deseta jubilarna BIZIT konferencija će biti održana 8. i 9. novembra u beogradskom Hotelu Jugoslavija. Prijavite se već danas i ostvarite najbolje popuste za ranu prijavu koji važe do kraja ovog meseca.

Vidimo se na BIZIT-u!